Direct Feed

Photo

Milionska dijaspora, a desetine hiljada birača. To je slika ovogodišnjeg odziva bh. državljana iz inostranstva za glasanje na opštim izborima u oktobru ove godine. Za glasanje iz inostranstva se prijavilo njih oko 60.000, što je 10.000 manje u odnosu na četiri godine ranije. Zašto sve manje bh. državljana koristi pravo glasa? Sagovornici Radija Slobodna Evropa koji godinama žive u inostranstvu kao glavne razloge za neprijavljivanje navode gubitak interesa za politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, razočaranje domaćom politikom, ali i nedovoljnu informisanost o samom procesu registracije. Među njima je i Katarina koja u Njemačkoj živi 10 godina. Kaže kako ne zna da su izbori u Bosni i Hercegovini zakazani za oktobar. "Ja sam i 'napustila' BiH zbog politike. Čula sam od Bosanaca da ih, uglavnom političke partije kontaktiraju u vezi prijavljivanja za glasanje", ističe ona. Upravo je iz Njemačke, u kojoj živi najveći broj bh. državljana u dijaspori, do isteka roka za registraciju 21. jula stiglo najviše prijava – oko 11.000. To predstavlja, prema procjenama, oko 4,4 posto onih koji u toj zemlji imaju pasoš Bosne i Hercegovine. Nakon Njemačke, slijede Hrvatska sa 6.360 prijava, Austrija sa 4.956, Srbija sa 2.425, Švedska sa 2.419 i Švicarska sa 2.068 prijavljenih birača. Najmanje bh. državljana za glasanje se prijavilo u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji - između 150 i 300. Zvaničan podatak o tome koliko državljana Bosne i Hercegovine sa pravom glasa živi u inostranstvu ne postoji. Prema procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, izvan zemlje živi oko 2,2 miliona osoba porijeklom iz BiH. Šta kažu bh. državljani koji žive van BiH? Nina živi u Švedskoj 30 godina i kaže da nije među državljanima BiH koji su se prijavili za glasanje 4. oktobra. "Nisam se registrovala za izbore, iskreno, ne znam zašto, jednostavno nisam zainteresovana za politiku u BiH", kaže ona. Švedska je jedna od zemalja koja je omogućila dvojno državljanstvo. Među onima koji su to iskoristili je i Mirsad. No, pravo da glasa ove godine neće iskoristiti. "Nisam se prijavio za izbore, iskreno ne znam ni do kada je bio rok. Očigledno da sam zakasnio", ističe, dodajući da u toj zemlji živi 30 godina. U Austriji i Češkoj zakon ne dozvoljava dvojno državljanstvo. No, kako kaže Sanela, koja u Beču živi 27 godina, i da ima tu mogućnost, ne bi je iskoristila. "S obzirom da ne pratim politiku i da živim van Bosne, smatram da nemam ni moralno ni bilo koje drugo pravo da 'krojim drugima kapu'", kaže ova 51-godišnjakinja. Za razliku od nje. Hadis bi to pravo, da može, iskoristio u Češkoj. "Ja bih vrlo rado glasao u Bosni i Hercegovini, ali u Češkoj ne mogu imati dva državljanstva. Imam samo češko, pa sam se morao odreći bh. državljanstva", kaže on. Proces registracije jednostavan, ali nema zainteresovanih Sam proces registracije za one koji žive van BiH se odvija putem online platforme Centralne izborne komisije (CIK). U prijavi navode opciju glasanja- putem pošte ili u ambasadama i konzulatima, gdje je predviđeno glasanje. "Sada smo u fazi provjera provjera. Za oko 36 hiljada su izvršene provjere i oni ispunjavaju uslove za glasanje iz inostranstva. Što se tiče animacije biračkog tijela, za to su zaduženi politički subjekti institucije BiH", kaže za Radio Slobodna Evropa član CIK-a Ahmet Šantić. Ahmet Šantić: "Za glasanje iz inostranstva se prijavilo oko 60.000 građana." Istovremeno, Vehid Šehić, predstavnik organizacije "Pod lupom" koja nadgleda izbore, kaže za RSE kako smanjen broja registrovanih birača iz dijaspore za izbore u BiH može značiti samo dvije stvari - nezainteresovanost za političku situaciju u Bosni i Hercegovini i razočaranost akterima političkog života. "Za to najveću odgovornost snosi vlast, odnosno političke stranke koje čine vlast u Bosni i Hercegovini. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je prošlo trideset godina od završetka rata. Ljudi su se navikli na život u drugim državama, njihova djeca su odrasla i, iako dolaze u Bosnu i Hercegovinu, svoju budućnost, uglavnom, ne vide ovdje zbog političke, ekonomske i socijalne situacije. Možda je i to jedan od razloga zbog kojih nemaju interes da učestvuju na izborima", kaže Šehić. Veća kontrola i brži rezultati: Zašto bi oktobarski izbori u BiH mogli biti drukčiji od prethodnih? Šta će se birati na izborima? Na izborima će 3,4 miliona osoba birati tri člana Predsjedništva BiH, poslanike u Parlamentu BiH, Parlamemntu Federacije BiH i Skupštini Republike Srpske. Pored toga, birači u RS će birati predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, a u Federaciji BiH poslanike u 10 kantonalnih skupština. Bitka za Predsjedništvo BiH počela: Ko su kandidati koji traže povjerenje birača? Novina na ovogodišnjim opštim izborima bi trebala biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces. Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic. Video/ITV //www.slobodnaevropa.org Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, za Opšte izbore 2026. prijavljeno je 77 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata. Ovo će biti deseti opšti izbori u BiH od završetka rata 1995. godine.

Photo

Republika Srpska platila je iz budžeta četiri miliona dolara lobistima u Washingtonu da zagovaraju nezavisnost tog entiteta od Bosne i Hercegovine, pokazuje baza američkog Ministarstva pravde koju je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE). Posljednji ugovor s izraelsko-kanadskom firmom Dickens & Madson samo je dio višegodišnje lobističke kampanje vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama. Za nju je od 2015. godine izdvojeno najmanje 8,3 miliona dolara, a ciljevi su, uz ostalo, bili i ukidanje američkih sankcija bivšem entitetskom predsjedniku i premijeru Miloradu Dodiku i osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dodiku i saradnicima SAD su ukinule sancije 2025. godine, a Schmidt je podnio ostavku u maju ove godine. Vlasti ovog entiteta namijenile su dodatnih 54,9 miliona maraka (oko 28 miliona eura) za lobističke aktivnosti rebalansom budžeta za 2025. godinu. Novac za lobiranje izglasala je vladajuća većina u Narodnoj skupštini RS-a predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata. Istovremeno su predstavnici državne vlasti u BiH od završetka rata 1995. samo jednom, prošle godine, na deset mjeseci angažirale sličnu firmu da zagovara zaštitu državnog integriteta. Bivši izraelski vojni obavještajac Ari Ben-Menashe, osnivač kompanije Dickens & Madson, odbio je odgovoriti na pitanja RSE o tome ostaje li nezavisnost Republike Srpske cilj njihovog angažmana i na koji način planiraju zagovarati takvu politiku pred američkim i međunarodnim institucijama. "Ne možemo vam na to odgovoriti zbog zabrinutosti oko povjerljivosti ugovora ", rekao je Ben-Menashe u pisanom odgovoru za RSE. Na pitanja nisu odgovorili ni iz Vlade Republike Srpske, koja je u septembru 2025. godine potpisala ugovor Ben-Maneshom, niti iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je početkom 2025. kratkotrajno angažiralo lobiste da zagovaraju teritorijalnu cjelovitost BiH i interese suprotne onima za koje se zalažu vlasti entiteta RS. Entiteti u BiH, prema Ustavu i zakonima u BiH nemaju pravo na odcjepljenje, uključujući pravo na referendum o tom pitanju, iako su vlasti RS-a u prošlosti takvu mogućnost najavljivale. Podsjećamo Svi Dodikovi 'referendumi' Iz Republike Srpske traže nemoguće otcjepljenje Ademović: Entiteti u BiH ne mogu provesti 'mirno razdruživanje' S druge strane, SAD su na 30. godišnjicu Daytonskog mirovnog sporazuma ponovile podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH te da su i dalje su čvrsto posvećene pružanju podrške stabilnosti i sigurnosti BiH i Zapadnog Balkana. Sporne odluke i referendumi Republike Srpske kroz godine Ko lobira za nezavisnu Republiku Srpsku? Vlada entiteta Republika Srpska angažirala je u posljednjih deset godina ukupno 15 američkih lobističkih i advokatskih kuća, uključujući i vlastito predstavništvo registrirano za iste aktivnosti. Do kraja 2025. im je isplatila najmanje 8,3 miliona dolara, pokazuje javno dostupna FARA baza (Foreign Agents Registration Act) američkog ministarstva pravde. Sve lobističke i advokatske kuće su povezane s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu. Ističe se posljednji ugovor s firmom Dickens & Madson vrijedan četiri miliona dolara potpisan 6. septembra 2025. godine koji jasno precizira da je "nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš konačni cilj". Lobiranje za secesiju nije zabranjeno američkim zakonima, a lobiste mogu angažirati svi, osim onih koji su pod sankcijama. Jedino pravilo je da to mora biti prijavljeno prema Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) koji je donesen 1938. godine. On zahtijeva od pojedinaca i organizacija koje djeluju u ime stranih vlada, političkih stranaka ili subjekata da javno otkriju svoje odnose i aktivnosti. Dickens & Madson osnovao je Ari Ben-Menashe, izraelsko-kanadski biznismen i, prema vlastitim tvrdnjama, bivši izraelski vojni obavještajac. Ben-Menashe je 2002. saslušavan u Zimbabveu o optužbama o "eliminaciji" tadašnjeg višedecenijskog autoritarnog vođe Roberta Mugabea, koje su temeljene na snimcima sa prisluškivanih sastanaka Ben-Menashe s opozicionarom Morhanom Tsvangiraijem koji je na koncu oslobođen optužbi. Ari Ben-Menashe (u sredini) na aerodromu u Harareu, Zimbabve, 22. 2. 2002. Lobirao je za Sudansko prijelazno vojno vijeće 2019. godine nakon vojnog udara kojim je svrgnut dugogodišnji diktator Omar al-Bašir, te 2021. godine za mijanmarsku vojnu huntu nakon vojnog udara i hapšenja Aung San Suu Kyi. Ben-Menashe je primio i dio novca nepoznatih financijera iz Rusije da lobira za tadašnjeg vršioca dužnosti predsjednika Kirgistana Sadyra Japarova. Da li se lobiranjem za nezavisnost RS krši Ustav BiH? Jedanaest parlamentaraca iz Federacije BiH podnijelo je u februaru 2026. krivičnu prijavu protiv zvaničnog potpisnika ugovora s firmom Dickens & Madson Mladena Filipovića, šefa Predstavništva RS u Austriji preko kojeg je plaćen ugovor, zbog "napada na ustavni poredak i ugrožavanja teritorijalne cjeline BiH". Tužiteljstvo BiH je prijavu odbacilo uz obrazloženje da takvo krivično djelo podrazumijeva "upotrebu sile, prijetnje ili druge protupravne radnje usmjerene na nasilnu promjenu ustavnog poretka ili teritorijalnog integriteta države". "Budžetski novac u čijem finansiranju učestvuju sva fizička i pravna lica u entitetu RS i u cijeloj državi Bosni i Hercegovini, troši se na nezakonito i neustavno lobiranje protiv države Bosne i Hercegovine", kazao je za RSE Denis Zvizdić, jedan od potpisnika krivične prijave, koji se obratio i Ustavnom sudu BiH koji se o tome još nije očitovao. Zvizdić od Ustavnog suda BiH traži zabranu svih budžetskih isplata svih nivoa vlasti za lobiranje za neustavne i nezakonite ciljeve koji su u suprotnosti s Ustavom, zakonima, odlukama Ustavnog suda i institucija BiH. Prema ranijoj odluci Ustavnog suda BiH iz 2008. godine, lobiste može angažirati svaka od 13 vlada u BiH (državna, entitetske i kantonalne), a time i Vlada RS-a. Odluka je uslijedila nakon apelacije tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića koji je tražio poništavanje prvog ugovora RS s lobističkom kućom u SAD-u smatrajući da je riječ o vanjskoj politici za što je nadležna isključivo država, a ne i njeni entiteti. "Predmetne aktivnosti koje je preduzimala RS imale su za cilj lobiranje u inostranstvu za unapređenje vlastitih interesa RS kao entiteta te u njima nema ničega što se u pogledu vanjske politike i vanjskotrgovinske politike ubraja u isključivu nadležnost BiH", zaključio je Ustavni sud BiH. Koga vlasti RS plaćaju za lobiranje? Prema ugovorima potpisanim u proteklih deset godina, nakon uvođenja prvih sankcija Miloradu Dodiku 2017. godine, vrijednost angažmana RS-a s lobističkim kućama u SAD-u iznosi najmanje 8,3 miliona dolara. Stvarna vrijednost je veća jer su neki ugovori anonimizirani. U FARA registracijama zatamnjeni su mjesečni honorari za firme Zell & Associates International Advocates, koju je isključivo za posao lobiranja za RS osnovao izraelsko-američki advokat Marc Zell, predsjednik ogranka američke Republikanske stranke u Izraelu blizak izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu. U jednom dijelu se vidi kako će Zellu odmah po potpisivanju ugovora biti uplaćeno 500.000 dolara te da je riječ o 50 posto ugovorenog iznosa. Anonimiziran je i ugovor s firmom RRB Strategies koju vodi bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, a koji je više puta boravio u Banjoj Luci. Blagojevich je osuđen zbog pokušaja da "proda" senatorsko mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon izbora Baracka Obame za predsjednika SAD-a, kao i zbog drugih slučajeva političke trgovine utjecajem i iznude. Trump je 2020. skratio Blagojevichu zatvorsku kaznu, a 2025. dao potpuno pomilovanje, tvrdeći da je Blagojevich bio žrtva nepravednog progona i preoštre kazne. Blagojevichevi roditelji bili su srpski imigranti, često je isticao veze sa Srbijom i učestvovao na skupovima srpske dijaspore. Izdvaja se i angažman tvrtke CRB Global koja tokom 2026. godine istodobno zastupa Vladu Srbije i Ministarstvo za europske integracije i međunarodnu suradnju Republike Srpske. U FARA dokumentaciji navodi se da su CRB Global održali najmanje dva sastanka s američkom Izvozno-uvoznom (EXIM) bankom na kojima se razgovaralo o sankcijama prema Vladi Srbije, bez više detalja. Dok Srbija za usluge plaća 10.000 dolara, Republika Srpska plaća 100.000 dolara mjesečno. Ukidanje sankcija i OHR-a Iako se pojedinačni ugovori razlikuju, politički ciljevi gotovo su identični. Među njima se izdvajaju ukidanje američkih sankcija Dodiku, njegovim suradnicima, članovima porodice i s njima povezanim licima i firmama. SAD su ukinule većinu tih sankcija u oktobru 2025. Iz Ambasade SAD-a su u maju 2026. za medije saopćili da "nastavljaju pratiti ponašanje svih aktera i stranaka, uključujući bivšeg predsjednika Dodika, i zadržavaju pravo na uvođenje sankcija pojedincima kada je to potrebno". Kao ciljevi su navedeni i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), osporavanje legitimnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta, promicanje stajališta RS o provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat krajem 1995. godine, te raspodjela nadležnosti između države i entiteta. Schmidt je podnio ostavku u maju, a zemlje EU i SAD još uvijek pokušavaju imenovati njegovog nasljednika. OHR-a nadgleda provedbu mirovnog sporazuma, a visokom predstavniku su dane tzv. Bonske ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike. Zbog nepoštivanja odluka OHR-a Dodik je osuđen pred Sudom BiH i zabranjeno mu je obavljanje javnih funkcija u vlasti. Čitajte: Sud u Strazburu potvrdio da je odbačena Dodikova apelacija zbog presude i smjene s funkcije predsjednika RS-a Više lobističkih ugovora predviđa organiziranje sastanaka zvaničnika RS-a s američkim funkcionerima, političko savjetovanje, medijske kampanje posebno putem društvenih mreža u kojima sudjeluju i bivši zvaničnici State Departmenta, uz podršku u ostvarivanju kontakata i komunikaciju s Bijelom kućom, Kongresom i State Departmentom. Donedavno sankcionirani zvaničnici RS-a, među kojima i Dodik, boravili su više puta u SAD-u, a Donald Trump Junior , najstariji sin predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, boravio je 7. aprila u Banjoj Luci, pored ostalog. Ugovori RS-a s lobistima ne propisuju rokove u kojima bi politički ciljevi trebali biti ostvareni, nego se lobističke firme obavezuju na "kontinuirano zagovaranje interesa RS pred američkim institucijama". Državne institucije trenutno bez lobista Istodobno, u dostupnim FARA registracijama ne postoje aktivni ugovori za Vijeće ministara, Predsjedništvo, Parlamentarnu skupštinu BiH niti entitetsku Vladu Federacije BiH ili nekog pojedinca. Bosansko-američki politolog Jasmin Mujanović kaže da entitet RS ima jednostavniji institucionalni okvir s kojim političke stranke koje su na vlasti duže od 20 godina mogu lakše aktivirati lobističke snage. Jasmin Mujanović: "Nedostatak političke volje u Sarajevu". On kaže da, "ako bi među snagama u Sarajevu koje se nazivaju državničkim postojala volja, ima niz modela kako bi se moglo lobirati uime BiH", ali smatra da takva volja trenutno ne postoji. "Možda će doći do evolucije tih političkih aktera u idućim mjesecima i godinama, ali se bojim isto tako da neće", smatra Mujanović. Iznimka je Ministarstvo vanjskih poslova BiH na čijem čelu je političar iz Federacije BiH Elmedin Konaković, koje je s organizacijom Bosnian American Alliance zaključilo jednogodišnji sporazum o lobističkim uslugama, ali bez financijske naknade. Preko ove organizacije u aprilu 2025. godine sklopljen je ugovor s lobističkom firmom Continental Strategy za zastupanje interesa BiH pred američkim donosiocima odluka, ali je on raskinut pet mjeseci kasnije. Republika Srpska je u januaru 2026. potpisala jednogodišnji ugovor s kompanijom Continental Strategy vrijedan 420.000 dolara za lobiranje i savjetovanje u odnosima s administracijom SAD-a o političkim, ekonomskim i sigurnosnim pitanjima. RSE 24. jula, donosi priču o milionskim ugovorima za lobiranje u SAD koje plaćaju institucije i privatne firme iz Srbije. Kosovo skoro dve godine nema registrovan ugovor o lobiranju u SAD

Photo

Vodeće američke i ruske diplomate sastale su se u novom pokušaju pronalaska načina za okončanje više od četiri godine dugog rata Moskve protiv Ukrajine, ali su obje strane poručile da nije bilo novih pomaka niti razloga za optimizam. Sastanak 23. jula između američkog državnog sekretara Marca Rubija i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova održan je u trenutku kada su zamrznuti američki napori za posredovanje u postizanju mirovnog sporazuma, dok administracija predsjednika Donalda Trumpa fokus preusmjerava na rat s Iranom, a Kremlj ne pokazuje znakove odustajanja od maksimalističkih zahtjeva u ratu. Nakon sastanka, koji je trajao svega 35 minuta, Rubio je rekao da su razgovori bili "dobri" i "otvoreni", ali je rekao da će biti potrebni novi prijedlozi nakon što prethodne mirovne ideje nisu uspjele. Odbio je iznijeti detalje. "Sjedinjene Države su spremne igrati konstruktivnu ulogu u okončanju besmislenog rata", rekao je Rubio odgovarajući na pitanje Radija Slobodna Evropa. Na pitanje da li je sastanak donio bilo kakav pomak, Rubio je odbacio očekivanja brzog napretka. "Mislite da smo riješili rat u Ukrajini tokom 30 minuta ovdje u Aziji? To ne funkcioniše tako", rekao je. Na kasnije pitanje Radija Slobodna Evropa kada će Rusija zaustaviti rat, Lavrov je, čini se, ili ignorisao pitanje ili ga nije čuo. 'Imate lepu frizuru': Lavrov izbegao pitanje RSE o Ukrajini Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je Lavrov izrazio nezadovoljstvo Moskve zbog američkih isporuka oružja Ukrajini te optužio evropske saveznike Kijeva za "destabilizirajuću politiku" čiji je cilj "strateški poraz" Rusije. Lavrov je također pokrenuo pitanje sastanka predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Anchorageu na Aljasci, navelo je ministarstvo. Kremlj insistira da su Trump i Putin u Anchorageu postigli ključni dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Rubio i drugi američki zvaničnici to su više puta negirali. "Morat ćemo pronaći nove prijedloge i nove ideje", rekao je Rubio novinarima. "Taj prijedlog tada sigurno nije bio prihvatljiv Ukrajini, a mislim da nije prihvatljiv ni sada. Zapravo, vjerovatno je sada još manje prihvatljiv." Svaki eventualni mirovni sporazum vjerovatno će zahtijevati "nove ideje i neke nove koncepte", rekao je Rubio. Washington je spreman dati svoje prijedloge, rekao je, "ako se za to ukaže prilika i ako uslovi budu odgovarajući." Govoreći o sastanku Lavrova i Rubija, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Moskva nije pretjerano optimistična. Ukrajinske snage su na ratištu zaustavile napredovanje ruskih trupa, koje se kreću naprijed veoma sporim tempom uz ogromne gubitke. Ukrajinska kampanja dalekometnim dronovima ozbiljno je pogodila ruske rafinerije benzina, dok Rusija nastavlja razarati ukrajinske gradove balističkim projektilima i dronovima. Između ostalog, Rusija i dalje insistira na punoj kontroli okupiranih dijelova istočne Ukrajine, dok Kijev odbacuje teritorijalne ustupke. Rubio je rekao da Rusija gubi "više od 5.000 do 6.000 vojnika sedmično" te dodao da je i Ukrajina platila "ogromnu cijenu", navodeći pogibije civila i pojačane napade na Kijev. Rubio je rekao da i Rusija i Ukrajina imaju snažne razloge da okončaju rat, ali da je glavna prepreka pronalaženje uslova prihvatljivih za obje strane. "To je bio izazov: okončanje rata koje obje strane mogu prihvatiti", rekao je. Prethodni prijedlozi više nisu održivi Washington je od početka invazije u februaru 2022. bio najveći pojedinačni dobavljač oružja i vojne opreme Ukrajini. Tok isporuka oružja usporio je otkako se Trump vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, iako se isporuke i dalje odvijaju preko evropskih saveznika što izaziva nezadovoljstvo Moskve. Odgovarajući na pitanje da li je Lavrov tražio od Washingtona da obustavi isporuke oružja Ukrajini, Rubio je rekao da nije bilo promjene američke politike te da Sjedinjene Države nastavljaju prodavati oružje putem NATO mehanizama, istovremeno vodeći diplomatske napore. "Želimo da se rat završi", rekao je Rubio. "Spremni smo odigrati svaku pozitivnu ulogu koju možemo kako bismo okončali rat." Upozorio je da će za postizanje dogovora biti potrebni opsežni pregovori, a ne jedan sastanak. "To se neće dogoditi na konferenciji za medije. To se neće dogoditi na jednom sastanku ovdje na Filipinima", rekao je. Ukrajina ponovo napala najvećeg ruskog onlajn prodavca Wildberries Rubio je rekao da je Trump i dalje usmjeren na okončanje sukoba kako bi "ljudi prestali umirati", kako bi se Ukrajina mogla obnoviti i kako mladi ruski vojnici više ne bi ginuli. "On misli da je to glup rat. Misli da je to besmislen rat", rekao je Rubio. Na pitanje Radija Slobodna Evropa da li bi se Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogli uskoro sastati, Rubio je rekao da su američki zvaničnici i dalje u čestom kontaktu s Kijevom te da su se s ukrajinskim predstavnicima sastajali češće nego s ruskim zvaničnicima. Rubio je također rekao da tokom odvojenih razgovora s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem nije razgovarao o ruskom ratu protiv Ukrajine jer su dvije strane imale "mnogo drugih stvari o kojima su trebale razgovarati". Rat u Ukrajini

Photo

"Niko me do sada apsolutno nije kontaktirao niti imam povratnu informaciju da li je nadležno tužilaštvo reagovalo", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar turizma i omladine Srbije Husein Memić, nekoliko dana nakon nacionalističkih incidenata i veličanja osuđenih ratnih zločinaca na sportskoj manifestaciji Drinska regata u Bajinoj Bašti u Srbiji. U razgovoru za RSE navodi da ga posebno zabrinjava izostanak reakcije organizatora manifestacije, koji se nisu javili ni njegovim suradnicima. Memić, jedini zvaničnik koji je reagirao na događaje u Bajinoj Bašti, upozorava da bi Ministarstvo moglo preispitati financiranje Drinske regate, ali i drugih događaja čiji organizatori ne spriječe ili ne osude slične incidente. Kaže i da za sada nije bilo reakcija ni drugih članova Vlade Srbije na njegov javni poziv da se ovakvi ispadi osude. Dio snimaka objavljenih na društvenim mrežama nakon Drinske regate, tokom vikenda 18. i 19. jula, pokazuje sudionike kako pjevaju nacionalističku pjesmu "Ne volim te Alija", dok su na pojedinim čamcima i odjeći sudionika istaknuti simboli i fotografije osuđenih ratnih zločinaca, među kojima i Ratka Mladića. Čitajte: Ministar Memić pozvao nadležne na reakciju zbog šovinističkih ispada na Drinskoj regati u Srbiji RSE : Jeste li, nakon što ste osudili nacionalističke incidente i veličanje ratnih zločinaca tokom Drinske regate, dobili bilo kakvu informaciju od policije ili tužilaštva da je pokrenuta istraga, da se utvrđuje odgovornost? Memić : Niko me do sad apsolutno nije kontaktirao niti imam povratnu informaciju da li je nadležno tužilaštvo reagovalo. Ja sam pokušao, odnosno moj pomoćnik je pokušao da dođe i do direktora turističke organizacije, jer pazite, ovo nije neka nevladina organizacija koja je konkurisala kod nas. Ovo je lokalna turistička organizacija koju mi kao ministarstvo finansiramo. Ne samo tu, nego smo mi za ove četiri godine finansirali na hiljade sličnih događaja u Srbiji. Nismo uspjeli da dobijemo odgovor, čovjek se nije ni javio na telefon mom pomoćniku, tako da sa te strane nisam ni dobio odgovor. Ali sam jasno osudio i osuđujem svaki vid vrijeđanja na nacionalnoj osnovi i tu nema nikakve zadrške. RSE : Ministarstvo financijski podržava Drinsku regatu. Smatrate li da organizatori snose dobar dio odgovornosti kada se na manifestaciji koju i država financira dešavaju ovakve stvari? Memić : Organizatori bi u najmanju ruku morali da se ograde. Zato što su organizatori tih pojedinačnih ispada ljudi koji dolaze na tu manifestaciju. RSE : Je li do vas došla ikakva reakcija organizatora? Memić : Ne, apsolutno. Lično smatram da to uopšte nije fer sa njihove strane. Moraju dati odgovor na to. Morali bi dati odgovor na to. RSE : Hoće li Ministarstvo preispitati buduće finansiranje Drinske regate ako organizatori ne poduzmu mjere da spriječe ovakve incidente? Memić : Mi imamo, kao što sam vam rekao, hiljade organizacija i manifestacija koje finansiramo. Ja ću i dalje tražiti odgovor ljudi koji su organizatori i da vidim šta će oni da kažu na tu temu. Svakako da bi oni morali u najmanju ruku osuditi ono što smo vidjeli. Ukoliko ne osude, ukoliko nikakvim svojim gestom ne daju odgovor na ono što smo vidjeli, ja smatram da takve događaje, ne samo Drinsku regatu nego ni jednu manifestaciju takvog tipa, ne bi trebalo podržavati ukoliko to i ne osude. RSE : Kako komentirate činjenicu da su se slični incidenti dešavali i ranije? Da li to pokazuje da dosadašnje reakcije institucija nisu bile dovoljne? Memić : Slažem se. Tamo gdje se nije reagovalo i tamo gdje nisu radili sud, tužilaštvo i policija, to nije dobro uopšte. Zato što sam ja pripadnik tog naroda. Ja sam Bošnjak koji sjedi u toj vladi. Svi bi morali ovakve ispade osuditi i ukoliko bi se ti ispadi desili na drugoj strani, apsolutno bih ja bio prvi taj koji bi stao u odbranu drugih naroda. Tako da sam očekivao i očekujem od drugih da reaguju po ovom pitanju. Husein Memić, ministar za omladinu i turizam u Vladi Srbije. RSE : Da li očekujete da će vas podržati i drugi članovi Vlade Srbije? Je li bilo reakcija na ono što se dogodilo na Drini? Memić : Ja sam juče dao tu izjavu. Za ovih 24 sata nakon moje izjave niko me nije pozvao, iskreno da budem, niko me nije pozvao da je prokomentariše. RSE : Ne očekujete da će se to desiti? Memić : Pa ne znam, ne mogu da kažem da ne očekujem. Vidio sam da je moja reakcija naišla na potpunu podršku ljudi u Srbiji i da su mnogi podijelili tu izjavu i dali podršku. Vidim da među ljudima u Srbiji, posebno srpske nacionalnosti, postoji veliki broj onih koji ne žele da se poistovjete s tim. Vjerujem da postoji veliki broj ljudi koji je tu moju izjavu podržao. RSE : Možete li još jednom obećati da će Ministarstvo ubuduće pažljivije pratiti manifestacije koje financira i tražiti od organizatora jasna pravila i reakcije u ovakvim slučajevima? Memić : Ja vam to obećavam. Ne želim da se na bilo kojoj manifestaciji koja treba da okuplja ljude dešavaju ovakve stvari. Neko je juče dobro rekao, bilo bi dobro da se tu pjevaju pjesme "U svijetu postoji jedno carstvo, u njemu stanuje drugarstvo", da imamo takvu poruku. Međutim, meni je najviše žao što još nemamo reakciju organizatora i to mi najviše smeta. A naravno da ćemo preispitati ne samo ovu manifestaciju nego sve manifestacije koje imaju sličan problem, odnosno koje budu imale sličan problem, a tamo nemamo reakciju organizatora. RSE : Što biste poručili Bošnjacima u Srbiji i Bosni i Hercegovini koji ovakve scene doživljavaju kao zastrašivanje? Memić : Ja sam uvijek za to da gledamo pozitivne stvari, a njih je zaista puno. Ovakve stvari su, prije svega, nevaspitanje tih ljudi. Opet hoću da kažem, tamo je bilo možda par hiljada ljudi, a mi smo vidjeli nekoliko njih koji su vrijeđali pripadnike drugih naroda. Pogotovo me dotakla činjenica da se to dešava na granici sa BiH. Mi moramo biti spremni da, kad se ovakve stvari dese, odmah ih osudimo i da kažemo da one imaju ime i prezime. Ali slažem se sa vama da je ovo posao nadležnih organa koji moraju da reaguju i da daju odgovor zašto ne reagiraju. Čitajte: EU: U Evropi nema mjesta negiranju genocida u Srebrenici i veličanju ratnih zločinaca Od Telegrama do ulice: Desničari u Srbiji u kampanji negiranja genocida u Srebrenici

Photo

Vojni analitičar Aleksandar Radić poslednji je u nizu pojedinaca koji su napustili Srbiju strahujući, kako je objasnio, za sopstvenu ili bezbednost porodice. "Negiramo da je u bekstvu, nema osnova za pritvor", rekao je za RSE njegov advokat Stefan Ćorda, najavljujući žalbu na odluku o pritvoru. Tužilaštvo i sud smatraju da je u bekstvu, pa se osim krivične prijave i određivanja pritvora suočio i sa poternicom . Radić se tereti za pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti tako što je iznosio "lažne tvrdnje" da su vlasti upotrebile takozvani zvučni top na masovnom antivladinom protestu 15. marta 2025. u Beogradu. Vojni analitičar Aleksandar Radić. "A kako mi znamo da se radi o neistinama", pita Vladica Ilić, pravnik iz nevladinog Beogradskog centra za ljudska prava (BCLJP). Ilić postavlja to pitanje s obzirom da, kako kaže, nije završen nijedan postupak kojim bi bilo utvrđeno šta je upotrebljeno 15. marta. Beogradski centar za ljudska prava dobio je više prijava građana koji su su žalili da su osetili posledice upotrebe nekog zvučnog uređaja tokom protesta. Istovremeno je aktivistička grupa Stav objavila da je Interpol odbio zahtev vlasti Srbije za raspisivanjem poternice za šestoro aktivista i studenata iz Novog Sada smatrajući da slučaj ima politički karakter. Oni se duže od godinu dana nalaze u egzilu dok se u zemlji terete za pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije. Freedom House: Srbija među zemljama sa najvećim padom sloboda u 2025. Branislav Đorđević, jedan od njih, kaže za RSE da u neku ruku oseća da je u političkom izgnanstvu. "Zato što smo fizički izmešteni iz Srbije i nemamo opciju da učestvujemo u političkom životu". Zbog učestalih pretnji smrću, pisac, kolumnista i koautor satiričnog podkasta Marko Vidojković napustio je sa suprugom Srbiju u martu 2023. "Nalazim se definitivno u političkom izgnanstvu zbog političke odluke režima da mi upropasti i ugrozi život zato što sam se usudio da ih kritikujem", kaže za RSE Vidojković. Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) saopštila je da je u prvoj polovini godine četvoro novinarki i novinara otišlo iz Srbije zbog "represije vlasti i prorežimskih medija". Ta asocijacija je navela da je pre njih još dvoje novinara napustilo zemlju na osnovu procena novinarskih udruženja i medijskih asocijacija "da više ne mogu bezbedno da se bave novinarstvom u svojoj državi". Takođe se satirično-humoristička emisija "Mentalno razgibavanje" emituje iz Slovenije, jer se autori Srđan Jovanović i Marko Stepanović, kako su objasnili u emisiji, ne osećaju bezbedno da rade u Beogradu. Televizija Nova je nastavila da prikazuje tu emisiju. Evropska unija nije odgovorila na upit RSE da li ove slučajeve smatra zabrinjavajućim trendom u pogledu slobode izražavanja, vladavine prava i građanskih sloboda. Ali se u dokumentu iz maja ove godine Evropske komisije, kojim se procenjuje napredak u poglavljima vladavine prava, ocenjuje da Srbija nije ostvarila ključni napredak u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija. Tada je, između ostalog, izražena zabrinutost zbog sve učestalijih napada na novinare, i navedeno je da su zabeleženi pritisci na civilno društvo i medije. Za šta se tereti Radić? Aleksandar Radić napustio je zemlju krajem juna nakon što je provladin tabloid objavio video-snimke njegovog praćenja na kojima je i njegova maloletna kćerka. "Šta učiniti kada je neprijatelja puno i ugroze vam dete? Otišli smo u inostranstvo", naveo je tada. Radić je bio prvi koji je pozvan na saslušanje zbog navoda o upotrebi zvučnog oružja protiv mirnih demonstranata na protestu održanom 15. marta 2025. godine u centru Beograda. Godinu dana bez odgovora, vlasti Srbije uz pomoć ruske službe tvrde da se 'zvučni top nije desio' Pravnik Vladica Ilić smatra da se Radiću stavlja na teret najšira i najnejasnija moguća optužba. "Ja mislim da je Tužilaštvo to krivično delo izabralo da lovi u mutnom, jer nisam siguran ni da oni znaju šta tačno njemu stavljaju na teret", kaže on. Na drugoj strani, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 18. jula povodom Radićevog slučaja da "kada znate da je nešto izmišljotina i laž tražite ko je sve i kako to organizovao". "Čudan je taj lanac, ali to je bio jedan od pokušaja da se ljudi navedu na to da što više mrze one (vlast) koji ništa nisu učinili", rekao je Vučić. Vlast je najpre negirala da poseduje zvučni top, zatim su zvaničnici priznali da policija ima sonične uređaje, ali tvrdeći da oni "nikada nisu upotrebljeni". Navode da nisu koristili nedozvoljeno oružje – zvučni top, "potkrepili" su izveštajem Ruske Federalne službe bezbednosti (FSB). Međutim, do danas nije objašnjeno šta se čulo i zbog čega su se demonstranti razbežali, a mnogi od njih imali tegobe. Zašto je teško snimiti 'zvučni top'? Godinu dana nakon protesta, Više javno tužilaštvo u Beogradu pravi obrt tvrdeći da je došlo do dokaza da su studenti u blokadi planirali da "simuliraju" kako policija upotrebljava zvučni top. Studenti u blokadi demantovali su te tvrdnje navodeći da je to skretanje pažnje sa suštinskog pitanja - šta se dogodilo 15. marta. Pretresi, informativni razgovori i zahvaljivanje Rusiji prate novu istragu o 'zvučnom topu' u Srbiji Na tom odgovoru insistira i Evropska komisija (EK) podsećajući da vlasti moraju da zaštite učesnike okupljanja od povrede ili nasilja. Takođe je Evropski sud za ljudska prava u parilu 2025. godine izdao privremenu meru kojom je obavezao vlasti u Beogradu da spreče upotrebu zvučnog oružja na protestima i sprovedu efikasnu istragu. A postupke zbog događaja 15. marta 2025. pokrenuli su i specijalni izvestioci Ujedinjenih nacija protiv torture i za slobodu okupljanja. Zašto šestoro aktivista u egzilu? Advokati šestoro aktivista i studenata iz Novog Sada objavili su da je Interpol odbio zahtev Srbije za raspisivanjem poternica ne želeći da postupa u slučajevima koji imaju politički karakter. Interpol je u odgovoru za RSE naveo da ta organizacija informacije koje joj dostavi neka od država članica, uključujući zahteve za izdavanje crvene poternice, može pružiti samo u posebnim okolnostima i uz odobrenje te države. U odgovoru se podseća da je pravila Interpola strogo zabranjuju da organizacija preduzima bilo kakve aktivnosti političke, verske, rasne ili vojne prirode. Aktivistička grupa Stav saopštila je 22. jula da odluka Interpola potvrđuje njihove tvrdnje da se protiv njih vodi politički, a ne krivični postupak. Branislav Đorđević kaže da taj proces doživljava u kafkijanskom smislu. "Od ilegalno pribavljenog dokaza do njegovog predavanja prvo režimskim medijima, pa tek onda tužilaštvu. I da slučaj već sutra padne, sumnjam da bih bio bezbedan u Srbiji", naveo je. Dvanaest novosadskih aktivista i studenata tereti se za pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije, kao i pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja. Šestoro od njih se nalazi u inostranstvu gde ih je zateklo hapšenje ostalih članova 14. marta 2025. 'Ovde ne proveravamo da li nas prate': Prva Nova godina novosadskih aktivista u egzilu Povod za optužnicu bio je prisluškivani razgovor o studentskom protestu 15. marta, koji su u javnost plasirali prorežimski mediji. Aktivisti se terete da su dogovarali navodno nasilno sprečavanje rada državnih organa i najviših državnih funkcionera i planirali zauzimanje pojedinih institucija. Branioci aktivista kažu da se u krivičnoj prijavi ne navodi šta je sporno u onome što je rečeno u tom razgovoru, već šta su aktivisti mislili. Ko se od pisaca i novinara našao u riziku? Međunarodni PEN centar je početkom 2023. svrstao pisca Marka Vidojkovića među 115 najugroženijih pisaca sveta. Obrazloženje je bilo da su višegodišnje pretnje Vidojkoviću posledica orkestriranih napada državnih i drugih aktera na pisce i novinare, sa ciljem da ućutkaju kritički glas. Vidojković kaže za RSE da je bio izložen "ugnjetavanju sa najviših političkih pozicija i medija sa nacionalnom frekvencijom". Navodi da je u početku ponekad svraćao u Srbiju, ali da je u martu 2025. u konsultacijama sa međunarodnim ekspertima zaključeno da ga i sam dolazak na granicu sa Srbijom može ugroziti. Vidojković je ostao autor podkasta "Dobar, loš, zao". Radi ga na daljinu, jedan voditelj i gost su u studiju, a on kao drugi voditelj na ekranu. Pisac, kolumnista i koautor satiričnog podkasta Marko Vidojković. Asocijacija elektronskih medija (ANEM) saopštila je početkom jula da je Vidojković dobio nove pretnje smrću na Fejsbuku, navodeći da je od 2019. formirano skoro 30 predmeta u tužilaštvima povodom pretnji njima dvojici, od kojih je većina bez epiloga. Veran Matić, predsednik Upravnog odbora ANEM-a i koordinator Sigurne linije za novinare, kaže za RSE da je učestvovao u šest slučajeva pružajući pomoć u relokaciji novinara iz Srbije. "Gotovo svi imaju zajedničke karakteristike, godinama su bili izloženi pretnjama smrću, ozbiljnim oblicima ugrožavanja bezbednosti i organizovanim kampanjama targetiranja, dok su počinioci ostajali nekažnjeni", navodi. Matić, koji je i sam bio na meti pretnji i napada , svedoči da su u poslednje dve godine pretnje, kampanje i napadi eskalirali. Navodi primer da je u jednom slučaju pretnje upućivala "osoba koja je već osuđivana za teška krivična dela, a koja se istovremeno pojavljuje kao nasilnik na skupovima vladajuće stranke." "Žrtva je bio medijski radnik iz manjeg mesta, koji je prethodno fizički napadnut tokom lokalnih izbora, kada mu je razbijena kamera", naveo je Matić. On ocenjuje da je najveći problem nekažnjivost zbog pretnji novinarima. Navodi da je prema podacima Vrhovnog javnog tužilaštva, u protekle dve godine evidentiran 271 slučaj napada, pretnji i drugih oblika ugrožavanja bezbednosti novinarki i novinara. "Pravosnažno je okončano svega 12 slučajeva. To znači da je u više od 95 odsto predmeta izostao pravosnažan sudski epilog", kaže Matić. U nedavnoj Rezoluciji Parlamentarne skupštine Saveta Evrope izražena je zabrinutost zbog prekomerne upotrebe sile tokom antivladinih protesta, ali i drugih kršenja ljudskih prava i ugrožavanja slobode medija u Srbiji. Rezolucijom se upozorava i na pritiske, napade, targetiranja pripadnika civilnog sektora. 'Dijagnoza stanja demokratije u Srbiji': Šta o rezoluciji Saveta Evrope kažu oni koji su pretrpeli nasilje? Srbija je prema Indeksu slobode medija za 2026. godinu Reportera bez granica rangirana na 104. mesto, od ukupno 180, u grupu zemalja gde je "teška situacija".

Photo

Ukrajina i Sjedinjene Američke Države potpisale su bilateralnu izjavu o namerama koja postavlja temelje za dosad neviđeno partnerstvo na polju odbrane i omogućava izvoz ukrajinskih borbenih dronova u SAD radi vojnog testiranja, navode dva izvora upoznata sa sporazumom koji su govorili za Radio Slobodna Evropa (RSE) pod uslovom anonimnosti. "Dogovor je zaključen", rekao je jedan zvaničnik za RSE, dok je drugi izvor potvrdio da su dokument potpisale obe strane. Bilateralna izjava o namerama uspostavlja okvir za buduću saradnju u oblasti dronova i predstavlja prvi sporazum te vrste između dve zemlje, naveli su izvori. Ovaj potez predstavlja značajan napredak nakon višemesečnih pregovora o produbljivanju saradnje u odbrambenoj industriji, dok Pentagon nastoji da brzo dođe do inovacija koje je Ukrajina razvilaviše od četiri godine ratovanja sa Rusijom. Očekuje se da će sporazum stvoriti formalni mehanizam za izvoz ukrajinskih kopnenih, vazdušnih i pomorskih dronova u SAD radi vojnog testiranja i procene, što bi moglo da utiče na buduće nabavke Pentagona. Iako sama izjava o namerama nije ugovor o proizvodnji, smatra se prvim konkretnim korakom ka široj saradnji koja bi u budućnosti mogla da obuhvati i zajedničku proizvodnju ukrajinskih borbenih dronova na teritoriji SAD. Umeće je u planiranju: Kako ukrajinski dronovi pogađaju ciljeve duboko u Rusiji Sporazum dolazi u trenutku kada Pentagon ubrzava napore za jačanje svojih bespilotnih kapaciteta kroz novu inicijativu pod nazivom "Dominacija dronova" (Drone Dominance). Prema informacijama do kojih je došao RSE, planirani okvir bi omogućio američkoj vojsci da traži konkretne ukrajinske modele dronova za testiranje i procenu, a ne za neposrednu operativnu upotrebu. "Ogroman korak napred" Inicijativa dolazi nakon više od četiri godine ubrzanih ratnih inovacija koje su Ukrajinu dovele među svetske predvodnike u proizvodnji jeftinih i u borbi proverenih bespilotnih sistema, među kojima su presretački dronovi, platforme za elektronsko ratovanje i pomorski jurišni dronovi. Analitičari smatraju da bi sporazum mogao značajno da proširi vojno-industrijske veze između dve zemlje. "Ovo je ogroman korak napred za američku odbranu", rekao je Dan Rajs (Rice), predsednik Američkog univerziteta u Kijevu i bivši specijalni savetnik vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine. "Već pet godina govorim da SAD treba da naprave kulturnu promenu i da uče od Ukrajine. Ovo je prvi korak." Ukrajina ponovo gađala skladišta ruskog 'Wildberriesa' nakon optužbi za snabdevanje vojske Danijel Bolson (Daniel Balson) iz neprofitne organizacije Razom for Ukraine, rekao je da je ukrajinska tehnologija dronova postala jedan od najvrednijih vojnih izvoznih proizvoda zemlje. "Ukrajinski dronovi su među najboljima na svetu. Testirani su u borbi, dokazali su se na ratištu i rezultat su rada nekih od najinovativnijih umova savremenog ratovanja", objasnio je za RSE. Ukrajinski proizvođač pomorskih dronova širi poslovanje u SAD Potpisivanje izjave o namerama dolazi u trenutku kada američko-ukrajinska saradnja u oblasti odbrambene industrije dobija na zamahu. Ukrajinska ambasada u Vašingtonu saopštila je 21. jula da je potpisan memorandum o razumevanju između ukrajinskog proizvođača autonomnih sistema UFORCE i američkog brodogradilišta ReconCraft. Sporazum će omogućiti ulaz porodice autonomnih pomorskih dronova MAGURA, koji su već dokazani u borbenim uslovima na američko tržište, uz proširenje saradnje u oblasti bespilotnih vazdušnih, pomorskih i kopnenih sistema. Ukrajinska ambasadorka u SAD Olha Stefanišina (Stefanishyna) izrazila je uverenje da će sporazum "podstaći mnoge druge kompanije da slede ovaj primer i prodube saradnju SAD i Ukrajine u odbrambenoj industriji". Partnerstvo između UFORCE-a i ReconCrafta dolazi nakon što su američke snage ranije ovog meseca prvi put upotrebile bespilotna površinska plovila u borbenim dejstvima tokom napada na iranske pomorske ciljeve. Ukrajinski dronovi pogodili najvećeg snabdevača gorivom u regionu Moskve Prema sporazumu, američka kompanija ReconCraft sa sedištem u Oregonu sarađivaće sa kompanijom UFORCE na proizvodnji pomorskih dronova MAGURA, dužine oko 7,3 metara, u SAD. Očekuje se da proizvodnja vremenom dostigne stotine, a potom i hiljade plovila koja bi američka mornarica mogla da nabavlja. Šon Planki (Sean Plankey), direktor američkih operacija kompanije UFORCE, opisao je projekat kao model koji kombinuje ukrajinsko borbeno iskustvo sa američkim industrijskim kapacitetima, što će, kako je rekao, "pomoći da ove dokazane autonomne sposobnosti postanu dostupne Sjedinjenim Državama". Za Vašington, sporazum predstavlja priliku za pristup brzo razvijajućim i jeftinim tehnologijama bespilotnih sistema koji su razvijani u intenzivnim borbenim uslovima, dok Pentagon traži bespilotne kapacitete koji mogu da se proizvode u velikom obimu zbog rastuće zabrinutosti izazvane pretnjama iz Rusije, Kine i Irana. Za Ukrajinu, sporazum predstavlja još jedan korak ka integraciji njene odbrambene industrije u zapadne mreže nabavke i proizvodnje, što otvara nove mogućnosti za ukrajinske proizvođače da postanu deo dugoročnih lanaca snabdevanja savezničkih zemalja.

Photo

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) upozorio je da izazov koji Iran predstavlja za slobodu plovidbe u Ormuskom moreuzu ne ugrožava samo globalnu trgovinu, već nosi i rizik od stvaranja opasnog presedana za sporne pomorske rute u Aziji. Obraćajući se ministrima zemalja članica Asocijacije država jugoistočne Azije (ASEAN) u Manili 22. jula, Rubio je rekao da su Sjedinjene Države i dalje spremne za pregovore sa Iranom, ali je optužio Teheran da nije ispoštovao ranije obaveze i da nije ozbiljan u pogledu diplomatije. "Sjedinjene Države su uvek posvećene diplomatiji", rekao je Rubio 22. jula. "Otvorenog smo uma i uvek smo spremni da učestvujemo u razgovorima i pregovorima radi rešavanja sporova i razlika, a to ostaje slučaj i kada je reč o Iranu." "Problem koji sada imamo jeste to što oni nisu ozbiljni u razgovorima. Ako su oni ozbiljni, mi smo ozbiljni. Ako nisu, onda ćemo učiniti ono što je neophodno da zaštitimo naše interese, kao i interese naših saveznika", dodao je. Rubiove izjave dolaze u trenutku obnovljenih vojnih sukoba i američkih udara usmerenih na iransku vojnu infrastrukturu povezanu sa pretnjama komercijalnom pomorskom saobraćaju. Da li bi bitka SAD i Irana za Ormuz mogla biti pobeda za Rusiju i Kinu? Njegova glavna poruka vladama jugoistočne Azije bila je da iranski postupci prevazilaze granice Persijskog zaliva. On je ocenio da bi dozvola Teheranu da određuje pravila plovidbe kroz Ormuski moreuz ugrozila jedan od osnovnih principa na kojima počiva međunarodna trgovina: slobodu plovidbe. "Iran zahteva pravo koje nema prema nijednom postojećem pravnom mehanizmu – pravo da kontroliše prolazak saobraćaja kroz Ormuski moreuz", rekao je Rubio. Nazvavši taj plovni put međunarodnim prolazom zaštićenim međunarodnim pravom, Rubio je upozorio da bi popuštanje iranskim zahtevima ohrabrilo slično ponašanje na drugim mestima. "Ako stvorimo presedan na Bliskom istoku u kojem država može da odluči da će kontrolisati međunarodni plovni put, naplaćivati taksu i, ako joj ne platite, uništavati vaše brodove, stvorićemo veoma opasan presedan koji će se ponoviti u drugim delovima sveta, uključujući i ovaj region." Rubio je ocenio da spor oko Ormuskog moreuza ima direktne posledice po Aziju. "Ne moram ovom regionu da objašnjavam značaj slobode plovidbe", rekao je Rubio. "Ono što je ovde ugroženo nije samo pitanje onoga što se dešava u Ormuskom moreuzu." Rekao je da kriza ugrožava "globalnu ekonomiju" i upozorio da su "pravila koja su omogućavala 150 godina međunarodne trgovine i privrede takođe ugrožena i da se to ne sme dozvoliti". Rubio: Iran koristi Ormuski moreuz kao polugu Ako se ne reaguje, poručio je Rubio, "20 odsto svetskog snabdevanja energijom odmetnički režim drži kao taoca" koji traži ovlašćenja "koja nema ni prema jednoj definiciji međunarodnog prava". Rubio je nastojao da uveri vlade jugoistočne Azije da će angažman Vašingtona osim u Iranu, ostati prioriteti i u regionu uprkos sukobima u drugim delovima sveta. ASEAN je opisao kao "glavni mehanizam" Amerike za regionalni angažman i rekao da je Vašingtonovo "partnerstvo sa svakom od vaših zemalja i regionom u celini u nacionalnom interesu Sjedinjenih Država. Nikada ga nećemo napustiti". Rubio je takođe obećao da odnosi SAD sa drugim velikim silama "nikada neće biti na štetu naših savezništava" ili regionalnih partnera. Najavio je planove za produbljivanje saradnje kroz 2,5 milijardi dolara strateških investicija američke vlade i dodatnih 1,5 milijardi dolara preko Američke korporacije za razvojne finansije (US Development Finance Corporation) za vazduhoplovnu infrastrukturu, energetsku bezbednost, bezbedne lance snabdevanja i druge ključne sektore. Takođe je obećao gotovo 130 miliona dolara regionalne pomoći za napore u razminiranju i uklanjanju neeksplodiranih ubojnih sredstava iz prošlih sukoba u jugoistočnoj Aziji.

Photo

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) smenio je načelnika Generalštaba Ukrajine gotovo nedelju dana nakon što je sa funkcije ministra odbrane razrešio Mihajla Fedorova, koji je otvoreno bio u sukobu sa generalom zbog strategije vođenja rata protiv Rusije. Smenu generala Oleksandra Sirskog (Oleksandr Syrskiy), objavljenu kasno 21. jula, prethodili su dani spekulacija da se čovek koga mnogi vojnici nazivaju "Kasapin iz Bahmuta" bori za opstanak na čelu ukrajinske vojske. Sirski se nije odmah javno oglasio, niti je Generalštab komentarisao smenu. General-major Mihajlo Drapatij (Mykhaylo Drapatiy), komandant Kopnene vojske Ukrajine, preuzeće dužnost od Sirskog, saopštio je Zelenski u objavi na Telegramu. "Svi imamo jednu želju – pobedu nad neprijateljem i stvaranje uslova na frontu i kroz pritisak na Rusiju koji bi omogućili da je primoramo na mir", naveo je. U objavi na Fejsbuku , 44-godišnji Drapatij potvrdio je imenovanje. "Služenje Ukrajini za mene je oduvek bila čast, a tokom rata za nezavisnost to znači apsolutnu odgovornost. Zahvalan sam... Sirskom na njegovom doslednom radu na jačanju ukrajinske vojske", napisao je. Ova odluka zaokružila je burnu sedmicu za Zelenskog, vladu i vojni vrh, u trenutku kada je ruska invazija punog obima ušla u petu godinu. Protesti širom Ukrajine nakon što je Zelenski smijenio ministra odbrane Fedorova Dolazi i u trenutku opreznog optimizma za ukrajinsku vojsku, čije su snage na mnogim delovima fronta dugog 1.100 kilometara uspele da gotovo zaustave rusko napredovanje. "Drapatij je odličan izbor, jedan od najcenjenijih lidera među novom generacijom ukrajinskih oficira", rekao je Džon Hardi (John Hardie), zamenik direktora Programa za Rusiju u Fondaciji za odbranu demokratija. "Nadam se da će njegovo imenovanje podići moral i pomoći u rešavanju problema sa kojima se suočava ukrajinska vojska, posebno kada je reč o kulturi komandovanja – problemu koji je Drapatij iskusio iz prve ruke." Fedorov, ministar odbrane sklon tehnološkim inovacijama, čija je podrška razvoju ratovanja dronovima za mnoge predstavljala raskid sa zastarelim vojnim razmišljanjem, smenjen je 15. jula, oko šest meseci nakon stupanja na dužnost. Zelenski je za njegovog naslednika predložio direktora domaće bezbednosne službe, general-majora Jevhena Hmaru (Yevhen Khmara), što je ocenjenо kao pokušaj da ublaži kritike izazvane iznenadnom smenom Fedorova. Smena Fedorova izazvala je višednevne proteste u Kijevu i drugim gradovima, što je pokazalo koliko podrške uživa u javnosti, ali i koliko su Ukrajinci zainteresovani za često netransparentno donošenje odluka u vlasti. Političke bitke Zelenskog i novi preokret u vladi Ukrajine Mnogi Ukrajinci, koji su Fedorovu pripisivali zasluge za novu strategiju koja je omogućila niz uspešnih vazdušnih udara duboko na teritoriji Rusije, bili su ogorčeni njegovom smenom. Njegova podrška razvoju dronova doprinela je kampanji napada na ruske rafinerije nafte, što je izazvalo nestašice goriva širom Rusije i nezadovoljstvo među vozačima i građanima. Međutim, 35-godišnji Fedorov sukobio se sa ukorenjenim vojnim establišmentom, uključujući i vrhovne komandante poput Sirskog, od kojih su mnogi školovani po modelu koji se smatra zastarelim. Nakon objave da je smenjen, Fedorov je javno prozvao Sirskog, optuživši ga da blokira deo reformi koje je pokušavao da sprovede. Sirski je na mesto vrhovnog komandanta postavljen dve godine nakon početka ruske invazije punog obima, u vreme velikih političkih previranja. Nasledio je generala Valerija Zalužnog (Valeriy Zaluzhniy), koji je bio cenjen zbog odluka koje su pomogle da se zaustavi početna ruska invazija u februaru 2022. Zalužni je javno kritikovao pojedine vojne odluke, nakon čega je smenjen i imenovan za ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji. Sirski je takođe dobio priznanje za uspehe ukrajinske vojske u prvim danima rata, kao i za kontraofanzivu kojom su kasnije te godine oslobođeni veliki delovi Harkovske oblasti. Međutim, njegova odluka da se Bahmut brani mesecima tokom 2023. godine mnogi vojnici ocenili su kao nepotrebnu političku odluku koja je odnela veliki broj života. Zbog toga je dobio nadimke "Kasapin" i "Kasapin iz Bahmuta". Posle smene, Fedorov je neuobičajeno javno branio rezultate svog mandata i ponovo optužio Sirskog da predstavlja prepreku reformama koje je smatrao neophodnim. Sirski preuzima mesto glavnog ukrajinskog komandanta u velikoj vojnoj smeni. "Došli smo u situaciju u se počelo dešavati da se sve inicijative koje smo predlagali blokiraju", rekao je Fedorov. "A Sirski, uprkos svim problemima o kojima danas govorimo, nije spreman da o njima otvoreno razgovara licem u lice. Umesto toga, spreman je da održava privatne sastanke i plete intrige..." Nekoliko dana kasnije i Sirski je javno izneo svoju odbranu, uputivši izvinjenje Fedorovu. "Nisam u ratu sa ministarstvom. U ratu sam sa Rusijom", napisao je Sirski. "U vojsci ne birate s kim ćete služiti. U vojsci izvršavate naređenja i radite svoj posao." "Postoji ideja važnija od bilo kog prezimena: Ukrajina je veća od Fedorova, Sirskog i svih nas", napisao je u tekstu objavljenom na jednom ukrajinskom vojnom blogu. "Svesti ovaj rat na sukob dvojice ljudi najveća je usluga koju možemo da učinimo neprijatelju." Ruralna unutrašnjost Rusije pod pritiskom krize s gorivom Drapatij važi za jednog od najuglednijih oficira među vojnicima i oficirskim kadrom. Bio je među onima koji su javno podržali Fedorova nakon što ga je Zelenski smenio. Mnogi Ukrajinci ga posebno poštuju zbog odluke da u junu 2025. podnese ostavku nakon što je ruska balistička raketa pogodila vojni poligon i ubila 12 ukrajinskih vojnika. Napad je ocenjen kao posledica kršenja komandnih procedura, pošto je oficirima ranije bilo naređeno da ne organizuju obuke i ceremonije koje bi mogle da postanu mete ruskih raketa. Mikola Bjeljeskov (Mykola Byelyeskov), politički analitičar Instituta za svetsku politiku iz Kijeva, opisao je Drapatija kao profesionalca i oficira koji uživa veliko poštovanje u vojsci, navodeći da je pomogao stabilizaciji fronta kod Harkova u maju 2024, a potom i kod Pokrovska u decembru iste godine. "Sada je pitanje tima, posebno ko će biti načelnik Generalštaba", rekao je za Radio Slobodna Evropa. "Bez obzira na popularnost, vođenje rata biće veliki izazov zbog problema sa ljudstvom, nedovršene reforme korpusnog sistema i nedostatka stručnih ljudi na različitim nivoima." "Ali Zelenski je ovim potezom napravio korak ka okončanju sukoba sa ljudima koji su želeli promene i koji su probleme povezivali sa Sirskim", rekao je Bjeljeskov.