U ratu na strani Rusije, u BiH sumnje na kriminal: Šta otkriva hapšenje Danijela Grubača?
Informacije o ratovanju na strani Rusije u Ukrajini, a onda hapšenje zbog droge i oružja, kao i zbog prijetnji ubistvom povezuju slučaj Danijela Grubača iz Kneževa, kod Banje Luke. Nakon što je uhapšen 21. jula u Kneževu, zbog prijetnji, droge i oružja, Okružno tužilaštvo iz Banje Luke zatražilo je pritvor, o kojem će odlučiti Osnovni sud u Kotor-Varoši. Ono što nije poznato jeste da li će Tužiteljstvo BiH dalje postupati u predmetu koji se odnosio na Grubačev odlazak na ukrajinsko ratište, o čemu je Radio Slobodna Evropa (RSE) pisao tokom 2025. Pridruživanje stranim vojnim formacijama krivično je djelo prema zakonima BiH. Čitajte: Zbog sumnje na drogu i oružje, u BiH uhapšena osoba koja je za Rusiju ratovala u Ukrajini Tužiteljstvo BiH imalo predmet zbog ratovanja u Ukrajini Iako je, prema nezvaničnim saznanjima RSE, Tužiteljstvo BiH ranije imalo informacije koji se odnose na njegov odlazak na ukrajinsko ratište, nije poznato da li je to dovelo do istrage ili drugih procesnih radnji. Je li predmet koji se odnosio na Grubača još aktivan, je li ikada prerastao u istragu i hoće li njegovo novo hapšenje utjecati na dalje postupanje, Tužiteljstvo BiH nije odgovorilo na upit RSE. O Grubačevom pridruživanju stranim vojnim formacijama nije odgovorila ni Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). RSE je ranije, pozivajući se na službene podatke ukrajinskog projekta "Želim živjeti", koji djeluje uz podršku Ministarstva odbrane Ukrajine, objavio da se Grubač nalazi među 20-ak osoba porijeklom iz BiH koje su se borile ili se bore u redovima ruske vojske u ratu protiv Ukrajine. U toj evidenciji vodi se pod činom mlađeg narednika u ruskoj vojsci. Prema ranijim saznanjima RSE potvrđenim iz obavještajnih izvora u Bosni i Hercegovini, Grubač se pridružio ruskim snagama nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Zašto je uhapšen Grubač? Nije poznato kada je Grubač došao u BiH. Policija iz Republike Srpske uhapsila ga je nakon što je 21. jula u selu Imljani kod Kneževa pištoljem prijetio svom stricu da će ga ubiti, navedeno je iz Okružnog tužilaštva Banje Luke. Nakon prijave, uslijedio je policijski uviđaj i pretres njegovog imanja, pri čemu je pronađeno 177 saksija sa zasađenom marihuanom. Policija je saopćila da su pronađeni i automatska puška, pištolj, 182 komada municije te zemljište pripremljeno za daljnji uzgoj kanabisa. S Grubačem su bila uhapšena i tri državljanina Srbije zbog sumnje na neovlaštenu proizvodnju i promet opojnih droga. Oni su saslušani kao svjedoci i pušteni na slobodu, potvrđeno je za RSE. Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci zatražilo je pritvor za Grubača zbog "postojanja bojazni da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo", saopćeno je iz ove institucije. Koliko zabrinjavaju podaci o vezama ratnog iskustva i kriminalnog miljea? Iako još nema zvaničnih potvrda o mogućnosti procesuiranja Grubača i zbog ratovanja u Ukrajini, sigurnosni analitičar Safet Mušić kaže za RSE da posebno zabrinjava činjenica da se kod dijela tih osoba prepliću ratno iskustvo i veze s kriminalnim miljeom. "Većina njih dolazi iz kriminalnog miljea. Dio njih je i ranije učestvovao u ratovima u Bosni i Hercegovini ili na Kosovu, ali je istovremeno bio direktno ili indirektno povezan s kriminalnim strukturama u BiH i regionu", kaže Mušić. On smatra da slučajevi poput Grubačevog predstavljaju obrazac koji bi morao biti pod posebnom pažnjom sigurnosnih agencija. "Kada se u jednom slučaju preklapaju učešće na stranom ratištu, posjedovanje oružja, nasilno ponašanje i moguća povezanost s kriminalnim grupama, to bi za sigurnosne službe trebalo predstavljati poseban rizik i prioritet u radu", ocjenjuje Mušić. Dodaje da evropske sigurnosne službe već godinama prate povratnike sa stranih ratišta upravo zbog njihove potencijalne povezanosti s krijumčarenjem oružja, organiziranim kriminalom i drugim oblicima nasilja. "Posebno ih interesuje borbena obuka koju su ta lica prošla na ratištima, njihove veze s transnacionalnim organizovanim kriminalom, krijumčarenjem oružja i eksploziva, ali i mogućnost njihovog uključivanja u druge sukobe", kaže Mušić. Ističe da je dodatni problem činjenica da je sigurnosni sistem u BiH fragmentiran i da je u dosadašnjim slučajevima često nedostajalo koordinacije među institucijama. "Imamo više agencija koje dijele nadležnosti, a u dosta slučajeva nedostajalo je saradnje među njima, kao i preventivnog i operativnog rada. Zbog toga smo svjedočili i određenim propustima kada je riječ o ulasku i kretanju takvih osoba", navodi Mušić. RSE je ranije pisao o dva bh. državljana koji su se pridružili ruskoj vojsci, a koji su ranije imali probleme sa zakonom u BiH. Riječ je o Aleksandru Velimiroviću, koji je ranije bio hapšen i osuđen zbog otmice, kao i Anđelku Milićeviću , koji je u BiH izbjegao pravomoćnu skoro petogodišnju kaznu zatvora zbog droge. Čitajte: Triput uhapšen, državljanin BiH promijenio ime i ratuje za Rusiju Srbin iz Bosne regrutira plaćenike za rat protiv Ukrajine i prijeti 'dolaskom na Kosovo' Bjegunac s potjernice iz BiH u redovima ruske armije Problemi pri procesuiranju u BiH Prema podacima do kojih je RSE došao, od početka ruske invazije u Ukrajini, više od 20 osoba s bh. državljanstvom se pridružilo ruskoj vojsci. Neki od njih su dobili i ruska državljanstva, što predstavlja poteškoću pri procesuiranju u BiH jer Krivični zakon ne predviđa procesuiranje osoba koje su na zakonit način dobila državljanstvo neke druge zemlje, a potom se pridružili vojsci. Osim Gavrila Stevića, koji je pravomoćno oslobođen optužbi da je ratovao u Ukrajini 2015. godine, državno pravosuđe bavilo se i slučajem Darija Ristića. Sud BiH odbio je optužnicu protiv Ristića jer je uz potpisivanje ugovora s vojskom dobio i rusko državljanstvo, čime je izbjegao suđenje u BiH, gdje se samovoljno vratio nakon ranjavanja i bio spreman priznati krivicu. Čitajte: Nova imena iz BiH u ruskoj vojsci, dok pravosuđe tvrdi da postoje prepreke u procesuiranju Mogu li ruski dobrovoljci ostati bez državljanstva BiH? Tužiteljstvo BiH najavilo je mogućnost promjene zakona s ciljem da se spriječe odlasci na strana ratišta, rekao je glavni tužitelj Milanko Kajganić, ali pravni stručnjaci su za RSE su pojasnili da bi taj proces mogao biti kompliciran i dugotrajan. Zakoni u BiH, osim zatvorskih kazni, predviđaju i mogućnost oduzimanja državljanstva osobama koje dobrovoljno služe u stranim vojnim snagama, ali ta mjera do sada nije primijenjena. Čitajte: Mogu li ruski dobrovoljci ostati bez državljanstva BiH?
